Monday, February 16, 2009

Wednesday, January 23, 2008

LABEH Konsidera PDHJ Inkapasidade iha Area Kombate Korupsaun

Komunikado

Governu AMP liu husi PM Xanana Gusmao hakarak halo mudansa radikal hodi implementa boa governasaun ho kombate korupsaun, konluiu ho nepotizmu (KKN). CNRT hanesan komponenti Prinsipal husi AMP promete ba povu katak sekarik manan iha eleisaun 2007 ho forma governu sei tau ema nebe iha kapasidade diak hodi ukun. Ida nee bele hare husi promesa hanesan, “se maka nauk 5 cents, sai...., se maka la hatene servisu, sai.....” CNRT mos promete atu halo auditoria internasional ba ezekusaun orsamentu estadu durante tinan lima nia laran ba kotuk. Agora ita hotu hatene katak auditoria ne lao dadan ona.

Membru AMP husi Koligasaun PSD/ASDT hakarak harii ponte husi Motael ba Becora hodi hatama koruptor sira iha prizaun. PD promete atu halo lei konaba kombate korupsaun hodi utiliza “metodu pembuktian terbalik”. Iha Diskursu tomada de posse, PM Xanana Gusmao hateten AMP nia governu sei sadere ba prinsipius no valores sistimatizados, nebee sei orienta komportamentu politiku hodi promove prinsipius ba boa governasaun, nebee hametin no mekanizmu nebee forti no efikaz atu halakon korupsaun, konluiu ho nepotizmu.

To’o ona tempu hodi koalia: para ona ka enough (chega) ba korupsaun, konluiu ho nepotizmu iha Timor Leste. Tanba korupsaun, konluiu ho nepotizmu sei hasusar deit povu, halakon dignidade povu ho nasaun, no hamosu konflitu sosial tanba dezekilibriu sosial. CNRT, Koligasaun ASDT/PSD ho PD forma ona governu ida hanaran Governu AMP. Nunee to’o ona tempu ba sira hodi realiza sira nia promesa hodi hatudu sira nia integridade moral ho kaer metin sira nia liafuan.

Lalenok Ba Ema Hotu (LABEH) hanesan organizasaun sosiedade sivil ida nebee independente no non-profitu nebee servisu iha area promosaun ba boa governasaun ho kombate korupsaun, konluiu ho nepotizmu iha setor publiku, ejiji ba governu ho Parlamentu hodi kaer metin sira nia promesa ba povu hodi halo mudansa radikal, hodi halao governasaun diak ho objetivu final atu hadia povu nia moris ho halakon kiak.

Hodi nune Lalenok Ba Ema Hotu ( LABEH ) tristi ho servisu PDHJ liu –liu iha devizaun Anti Korupsaun nian tamba LABEH simu notifikasaun husi Dr. Cladio do Rego Direitor Anti Korupsaun PDHJ nian katak PDHJ hakarak taka kazu balun nebe LABEH submite ba PDHJ sem iha razaun ne‘ebe klaru.

LABEH oficialmente hakarak deklara ami nia pozisaun katak hanesan ONG Anti korupsaun, ami lakon tiha ona konfiansa ba PDHJ no ami konsidera katak PDHJ, liu – liu devizaun kombate korupsaun laiha kapasidade instituisional.

Iha area kombate korupsaun, LABEH nota husi karta Nofikasaun husi Dr. Cladio do Rego, Direitor Anti Korupsaun PDHJ nian hatudu katak nia halo moe institusaun PDHJ nian no la hatene halo nia servisu iha area kombate korupsaun no mos hatudu nia inkapasidade iha area kombate korupsaun tamba keixa ne’be submite husi LABEH konaba abuzu de poder iha Ministeru Justisa laiha relasaun ho kaju Marcos Ceo iha Ministeru Saude, maibe Dr.Cladio do Rego ba halo fali investigasaun iha Ministeru Saude, ba Ema nebe laiha relasaun ho kaju ne, ida ne hatudu momos katak Dr.Cladio do Rego halo konfuzaun deit. LABEH hatene tiha ona desijaun final husi Tribunal Distritu Dili katak Marcos Ceo halo korupsaun no hetan ona kastigo.

LABEH tristi tamba PDHJ iha area kombate korupsaun hatudu inkapasidade hodi taka kaju ne’ebe LABEH submete ba PDHJ. No oficialmente ami hakarak dada fila fali ami nia kaju ne;ebe entrega ona ba PDHJ tamba ami lakon ona fiar ba PDHJ atu kombate korupsaun.

Se PDHJ laiha kbiit atu halo investigasaun profundu ba kaju ne’e be intrega, entaun husu ba orgaun governu hanesan Inspektur Jeral atu loke investigasaun tamba governu iha komitmentu atu bele kombate korupsaun.

LABEH husu ba Parlamentu Nasional ho Governu atu tau atensaun ba servisu PDHJ nebe hatudu sira nia inkapasidade institusional.

LABEH husu ba PDHJ atu intrega fila fali dokumentus, relatoriu, kaju nebe LABEH hatoo ba PDHJ no intrega ba LABEH tamba ami reklama fila fali ami nia kaju.

Notifikasaun nebe hato husi PDHJ halo LABEH hanoin katak PDHJ laiha korajen, kbiit no brani atu luta hasoru korupsaun.

Obrigado!

Dili, 22 Janeiro 2008

Thursday, January 10, 2008

LABEH Workshop, Decide Tinan 2008 hanesan Tinan Responsabilidade, Aksaun no Realidade Nian


Komunikado Ba Imprensa


Lalenok Ba Ema Hotu – LABEH liu husi Workshop dala uluk iha tinan 2008 ne’ebe halao iha LABEH iha loron 8 Janeiro ne;e, decide Tema Annual “LABEH 2008, The Year of Responsibility, Action and Reality”.

Tema annual ne’ebe LABEH decide ho interpretasaun ida katak tinan 2008 ne’e, ema hotu – hotu tenki iha responsabilidade ba sira nia aksaun hodi hasoru realidade.

DR. Christopher Henry Samson, hanesan Direktor Executivo LABEH lidera workshop ne’e hamutuk ho Staff husi Departementu ha’at iha LABEH hanesan Depertamentu Transparencia, Akuntabilidade no Kombate Korupsaun, Departementu Advocacia no monitoring, Departamento Budget Monitoring no Departamentu Edukasaun no Hasae Kapasidade.

Liu husi worksop ne’e Direktor Exekutivu Lalenok LABEH husu ba depertamentu ida-idak iha LABEH atu iha korajen nafatin hodi luta ba Kombate korupsaun no mos halo Vizaun LABEH sai realidade iha tinan 2008 ne’e. katak LABEH hakarak prosperidade ba Povu liu husi Governu ida mos ho sintidu ida katak Governu Timor Leste tenki realiza nia promoses politika iha ninia asaun servicu ho responsabilidade

Worskhop Annual ne’ebe bain – bain LABEH halao atu identifika dezafius, oportunidades no suseso ne’ebe hetan tiha ona iha tinan 2007 no traca strategia ka planu servisu LABEH ba tinan foun nian bazeia ba prinsipiu, Visaun no misaun ne’ebe Organizasaun ne’e Hahi.

Liu husi Workshop ne’e mos, LABEH hakarak determina nia komitmentu atu kontinua luta ba kombate korupsaun ne’ebe bele hetan liu husi Governasaun ida mos.

LABEH nu’udar ONG anti korupsaun ida ne’ebe hari iha tinan 2003 ne’ebe halao servisu ho voluntario, non partisan, non diskriminatorio, imparsial no partisipatorio.

Dadaun ne’e LABEH iha Staff hamutuk nain 10 no iha fokal point Permanente hamutuk nain 7 husi Distritu Viqueque, Lautem, Oekusi, Aileu, Manatuto, Maliana no Liquica.


Dili, 11 Janeiro 2007


LABEH

Wednesday, December 12, 2007

LABEH Hato'o Monitorizasaun ba MED

DILI—Lalenok Ba Ema Hotu (LABEH) Segunda (10/12) halao niamonitorizasaun ba iha Ministeriu Ekonomia i Dezenvolvimentu (MED).Rezultadu monitorizasaun nee hetan ekipamentus hanesan fotokopia 6nebe aat, kareta 2 nebe ate agora seidauk entrega departementu atuhalao sira nia servisu atu servi povu.Depois remata hatoo sira nia rezultadu monitorizasaun ba Vise MinistruEkonomia i Dezenvolvimentu Rui Manuel Hanjam hatoo ba jornalista sirakatak esforsu nebe sosiedade sivil hosi LABEH halao diak tebe-tebes badepartementu ida nee nian ba futuru. Esforsu sira nian ida bele dududepartementu ida nee hamutuk ho nia funsionarius tomak bele servisudiak liu tan.Rezultadu monitorizasaun nebe sira halao no hatoo hanesan ihakomputador 6 maka sai aat no sira mos hetan kareta 2 nebe ate agorasei tau plat privadu iha liur i seidauk entrega ba departementu idanee. Tanba nee ideias hirak nebe mai hosi sira diak tebe-tebes maibehosi departementu rasik mos sei halao nia investigasaun klean atubele identifika lolos katak mosu duni realidade ou lae, ida nee makadiak. "Tuir ami nia hare katak akontesementu hirak neehanesan indikasaun korupsaun ida maibe presiza halo investigasaun makabele hatene. Kuandu rezultadu investigasaun nebe ami sei halo hatudukatak los duni maka governu tenki foti medidas kona ba problema idanee tanba korupsaun,"nia koalia. Diretor Eksekutivu LABEH ChristopherHenry Samson hato mos katak Departementu Ekonomia i Dezenvolvimentunudar departementu diak atu servi duni povu iha nasaun ida nee. Tanbanee presiza iha nia ekipamentus nebe sufisiente atu bele halao sirania servisu diak ba povu ida nee maka importante. Tuir rezultadumonitorizasaun nebe hetan hosi departementu ida nee identifika katakiha makina fotokopia 6 no kareta 2 maka ate agora seidauk entrega badepartementu atu uza hodi halao sira nia aktividades.Hanesan ema hotu hatene katak iha fungsionariu hamutuk 300 resin maibetuir sira nia hare katak durante nee fungsionariu hosi departementunee barak maka ladun halao sira nia servisu diak. Tanba lahatene lolosnia servisu saida laklaru. Tanba nee husu ba governu ida nee atu harefunsionarius hirak nee atu bele servisu diak tanba governu ihaorsamentu barak selu ema hirak nee maibe sira nia servisu la klaru idanee maka presiza hadia.Hanesan ekipamentus hirak nebe aat no kareta nebe seidauk entrega badepartementu ida nee bele fo impaktu ba departementu ida nee atu halaonia servisu diak atu bele servi povu ida nee. Tanba buat nebe LABEH lakohi atu mosu maka hakarak governu ida nee tenki hetan konfiansanafatin hosi povu. Entaun governu liu hosi departementu ida nee mostenki servi diak povu ida nee maka importante liu."Tuir ami sosiedade sivil LABEH nia hare katak departementu ida neeimportante liu ba povu atu bele hadia povu nia ekonomia. Maibe mospresiza ekipamentus hirak nebe ami identifika katak aat hanesan makinafotokopia 6 no kareta 2 nebe oras nee seidauk entrega. Ida nee beleimpede aktividades departementus ida nee ba povu. ,"nia dehan.ino

Tuesday, December 4, 2007

LABEH Ejiji Investiga Gerador 8 Iha RTTL

DILI—Populasaun hakarak asesu ba informasaun, iha distritu tomak maibetanba eletrisidade mate bebeik, nee duni estadu oferese ona USD 44.000ba RTTL hodi sosa gerador 8 ho merek DENYO maibe to oras nee padadu.Direitor Exekutivu Lelenok Ba Ema Hotu (LABEH), Christopher HenrySamson ejiji ba orgaun soberania atu halo investigasaun bainstituisaun RTTL no kompainha nebee sosa generador nebee to'o orasnee la uza."LABEH hanesan ONG Anti Korupsaun simu informasaun konaba supplygerador faun 8 ho sticker Denyo 15 KVA husi Kompanya Virgo UnipessoalLDA ba instituisaun RTTL ho folin USD 44.000 neebe too oras nee RTTLla uja," nia kasu lia hirak nee liu husi konferensia da imprensa ihaEdifisiu LABEH, Komoro, Kampung Baru, Dili, Segunda (3/12).Nia tenik, bazeia ba LABEH nia monitorizasaun hahu husi 15-29 Novembru2007 hamosu konkluzaun katak, Geradores ne'ebe saga husi kompaniaVirgo Unipesoal Lda ba diresaun RTTL nebee atu uza ba transmisaun RTTLnian iha Dili no iha distritu, la tuir Purchace Order (PO) husiProkuramentu (Eg. kompanya nee la halo instalasaun ba geradores sirane;e wainhira entrega ba RTTL, no stiker iha geradores ho marka DENYOmaibe makina laos (DENYO)Geradores oras nee 6 iha RTTL nee la uza, signifika katak estadoestraga osan hamutuk $33.000 tanba kada gerador ida mak ho nia valor($5.500 x 6) no 2 iha Distritu Liquisa maibe seidauk hatene lolosgerador uza ka lae, to oras nee seidauk hatete lolos, nee duni LABEHhusu atu bele halo investigasaun lolos ba sasan hirak nebee estadu foba RTTL atu hodi tulun populasaun sira iha distritu nebee falta tebesinformasaun.Nia fo atensaun ba Diresaun Jeral, no li-liu Direitor Jeral RTTL nianlaiha kapasidade manajementu no sistema kontrolo instituisional nebeediak tamba lahalo koordenasaun ida diak ho parte Logistika RTTL, moloksimu no hafoin simu geradores (e.g. tamba saida Direitor Jeral takaibun hodi la levanter kestaun ne `e ba Prokurament) .Tanba relasiona ho kazu ne'e, LABEH nebee hakarak halo rekomendasaunno hato relatoriu monitorizasaun LABEH ba PDHJ no lnspektur Jeral atuloke investigasaun nebee profundo hasoru devisaun prokuramentu ihaMinisterio Planu no Financas hodi husu responsabilidade batenderizasaun nebee loke.LABEH husu ba PDHJ no lnspektur Jeral tenki halo Investigasaun idaprofundu hasoru Direitor Jeral RTTL tamba diresaun jeral hatudu momosnia inkapasidade atu halo jestaun no manajementu ida diak bainstituisaun estado nian hanesan RTTLNee duni nia husu ba povu, governu no jurnalista sira halo oinsa atuluta hasoru korupsaun, iha misaun LABEH nian mak luta hasoru korupsauniha kontitusaun hotu iha nasaun RDTL nebee halo buat ruma ke lalos.LABEH hakarak buka hatene hodi publika ba ema hotu, li-liu ba povu,governu no jornalista sira atu tau matan.Tanba hahalok nebee tuir monitorizasaun nebee LABEH halo katakindikasaun korupsaun boot ida iha RTTL konaba sosa generador iha RTTL,tanba LABEH hatene katak instituisaun RTTL laos instrusaun hanesanmedia seluk nebee independenti, nebee buka oinsa bele hetan niniaorsamentu para halo ninia knar, maibe RTTL intituisaun estadu niannebee hetan nia orsamentu husi estadu, sira mos hetan aprovasaunfundus husi Parlamentu Nasional. Nee hatudu katak, osan nebee RTTL uzanee osan povu nian, tanba ida nee povu tenki ser tau matan ba hahaloknebee membru ka staf jornalista sira uza rekursu nebee povu nia nebeeaprovado PN.Christopher suplinha tan katak, sosa gerador 8 nee loke tiha onatenderizasaun iha instituisaun RTTL tuir ninia espesifikasaun DENYO,DCA Servis, maibe RTTL halo tiha ona hodi hato ba prokuramen halo falibuat seluk hosi sosa gerador latuir terderizasaun nebee RTTL halomaibe sira sosa fali gerador las mesin nian.Nee duni LABEH husu ba governu nebee dehan katak see ema ida naok 10Cent nia tenki ser sai, nune mos governu dehan katak tenki ser lutakontra korupsaun see mak lahatene servisu nia tenki ser sai."Agora LABEH ejiji nafatin ita nia governu katak osan USD 33.000 nebeeparadu total iha TVTL besik tinan ida, agora atu hodi halo saida,tanba iha neba gerador 8, maibe rua ba tiha ona distritu lahatene uzaka lae," nia esplika. car/ale

Wednesday, May 23, 2007

UNMIT Fo Treinamentu konaba Monitoring ba LABEH


Atu kapasita diak liutan staff Lalenok Ba Ema hotu (LABEH) iha Area Monitorizasaun nian, UNMIT liu husi Unidade Direitus Humanos nian, fo trenamentu ba LABEH konaba Direitu Ekonomia Social no Kultura ne’ebe halao durante loron rua hahu husi 15 Maiu –17 Maiu 2007.

Hamutuk participante nain 17 mak participa iha Treinamentu ne’e. Representante organizasaun sira ne’ebe mos participa maka hanesan: KSTL, NeTEJ, FTM, MDI, PDHJ, FORUM DESK no mos Estudante Universidade Nasional Timor Leste nian. Iha treinador nain 4 husi UNMIT, liu husi Unidade Direitus Humanus maka fo treinamentu ba participante sira. Direitu Ekonomia Socio – Kultura hanesan mos konvensaun Internasional ida ne’ebe Estadu Timor Leste asina iha loron 16 Julhu 2002.

Treinamentu ne’ebe halao ba LABEH no NGO seluk ne’e, hala’o ho objektivu atu fo konhecementu naton ba participante sira atu kumpriende diak liu tan valorizasaun ba Direitus Humanus ema ida –idak nian iha socidade nia le’et no oinsa atu hatene Direitu Ekonomia no Socio –Kultura.

Tuesday, May 8, 2007

LABEH La Aseita ho Sistema Guvernu Fahe Osan Cash ba Komunidade


Relasiona ho Programa Primeiru Guvernu Konstitusional Timor Leste ne’ebe fahe osan cash ba komunidade sira iha Dili iha loron 4 Maiu no Distritu Liquisa iha loron 7 Maiu 2007 osan ne’ebe ne’ebe entrega ofisialmente husi Ministru Agrikultura inklui mos Distritu Maliana ne’ebe fahe husi Ministru Administrasaun Estatal. Lalenok Ba Ema Hotu (LABEH) hanesan ONG anti korupsaun ida la aseita ho sistema guvernu nian atu fahe osan cash ne’e.

LABEH la kontra prosecu desenvolvimentu komunitaria ne’ebe implementa husi II Guvernu Konstitusional maibe metodu fahe osan ne’e maka la tuir nesecidade povu nian no laiha akuntabilidade, tamba laiha verifikasaun ida husi grupu ne;ebe simu osan ne’e. Guvernu tenki halo verifikasaun ne’ebe klaru molok fo osan cash ba povu.

DR. Christopher Henry Samson, Hanesan Direktur Executivo LABEH hateten katak Guvernu laiha mekanismu ida diak atu kontrola orsamentu ne’ebe fahe no Guvernu laiha mekanismu ida diak atu identifika vantajen no disvantajen husi orsamentu ne’ebe fahe.Tuir LABEH osan ne’ebe fahe ne’e so fo deit vantajen ba individu ne’ebe simu osan ne’e duke povu iha suku laran.

“LABEH hare katak sistema ne’ebe Guvernu uza ne’e foun no halo ema hotu hakfodak, tamba saida durante tinan 5 la halo ida ne’e, maibe wainhira atu remata ona mandatu no tama ona ba eleisaun maka foin mehi. Tamba ne’e LABEH la aseita ho sistema ne’ebe Guvernu uza dadaun. Tamba saida mak osan ne’e la entrega ba Ministeriu Desenvolvimentu, orsamentu ne’e kan tama iha fundu dezenvolvimentu komunitaria ne’ebe aloka iha orsamentu estadu atu hadia komunidade nia nesecidade lor – loron hanesan be – mos no seluk tan”. Hateten Christopher.

Tuir LABEH nia hanoin planu atu alkansa dezenvolvimentu komunidade ne;e diak ona, maibe tenki liu husi verifikasaun no mekanismu ida ne’ebe transparente no akuntabilidade atu bele hetan responsabilidade ba individu ka grupu no sucu ne’ebe simu osan ne’e.

Dili 8 Maiu 2007